Dobrodošli na stranice KIS-a,
mjesto s kojeg kreće svaka potraga za knjigom.
|
U ovom trenutku stranice KIS-a koristi 689
posjetitelja |
|
|
|
|
Stranice KIS-a možete pretražiti pomoću Google-a, ili pomoću naše tražilice koja nudi bolju kontrolu rezultata pretraživanja.
|
|

Knjiga.hr je član mreže INSEECP.
|
Projekt KIS je od 2001. do 2004. godine bio sufinanciran sredstvima Zaklade za Srednjoeuropske i Istočnoeuropske knjiške projekte (CEEBP), iz Amsterdama, Nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (Matra program), Instituta Otvoreno društvo - Hrvatska, te zaklade Next Page, Sofija.
ISSN: 1334-1359
|
|
|
| |

|
|
|
Problemi najvećeg svjetskog nakladnika znanstvenih časopisa
Možda i niste čuli za Reed Elsevier, ali onda zasigurno niste profesionalno u nakladništvu. No, i u tom slučaju bi vas moglo zanimati kakva je budućnost znastvenih časopisa...
Reed Elsevier se suočava s velikim izazovom jer postaje upitan njegov najveći izvor prihoda. Naime, zbog velikog pritiska akademske zajednice u Velikoj Britaniji će doći do parlamentarne istrage o nakladništvu znanstvenih časopisa.
To je tržište u Velikoj Britaniji teško četiri i pol milijarde funti godišnje (otprilike kao godišnji državni budžet Hrvatske). Anglo-nizozemska medijska tvrtka Reed Elsevier je najveći svjetski nakladnik znanstvenih časopisa, s preko tisuću dvjesto izdanja godišnje. Prvi slijedeći konkurent nije ni upola toliko velik. Reed Elsevier izdaje i Publisher's Weekly.
Posljednjih se godina u američkim akademskim krugovima stvorilo mnogo nezadovoljstva tvrtkama koje zarađuju silne novce na izdavanju znanstvenih članaka. To je išlo sve do pozivanja na bojkot nekih Reedovih tvrtki. Sad se to nezadovoljstvo prelilo na ovu stranu Atlantika.
Sveučilišta su sve manje spremna plaćati skupe pretplate koje nameću nakladnici i okreću se časopisima takozvanog otvorenog pristupa, gdje troškove objave plaćaju autori.
Jučer je Odbor za znanost i tehnologiju Doma pučana u Londonu priopćio da planira istragu o znanstvenim publikacijama početkom slijedeće godine.
Već po prvim izjavama predsjednika Odbora Iana Gibsona jasno je da će stav prevagnuti u korist otvorenog pristupa. Štoviše, Odbor će istražiti važnost časopisa otvorenog pristupa i razmisliti treba li Vlada poduprijeti trendove u korist slobodnog protoka rezultata znanstvenih istraživanja. Takav ishod bi za Reed Elsevier bio katastrofalan. Naime, visokom dobitnom marginom na časopisima oni podupiru manje uspješne odjele poslovnih usluga i obrazovanja.
Jedan od najvećih pomaka prema otvorenom pristupu je formiranje United States Public Library of Science (PLoS), nedobitne organizacije koju su poduprli dobitnik Nobelove nagrade i američka dobrotvorna zaklada. U posljednje dvije godine preko trideset tisuća znanstvenika iz stotinu i osamdeset zemalja svijeta dalo je svoju potporu PLoS-u.
Pogledajte našu raniju vijest o proboju PLoS-a i kakve on veze ima s majmunima i robotskim rukama.
Reed i drugi nakladnici su već ranije jasno rekli da misle kako sustav izdavanja otvorenim pristupom nema budućnosti jer, tu sad ide tipično profitersko licemjerje, niti je ekonomski isplativo, niti djelotvornije od postojećeg načina objavljivanja znanstvenih časopisa.
Guardian / KIS (VJ) |
Ocjene i komentari:
|
|
|

Srpanj '10. - Naj 10 publicistike
Prvi put je knjiga nekog od hrvatskih selebrtija došla na vrh KIS ljestvice prodaje u knjižarama i to otprve, kao novitet... |
 |
Vlatke Pokos se odsad može pohvaliti da je njezina knjiga Život u raju (644) bila najtraženija publicistička knjiga u knjižarama Hrvatske tijekom srpnja 2010.-e. Na drugom mjestu je Ispričat ću ti pri ...
|

Kako spasiti siromašne?
Jeffrey D. Sachs, Kraj Siromaštva, biblioteka Facta, Algoritam, Zagreb, 2007. |
 |
Trenutačno na svijetu godišnje umire oko osam milijuna ljudi samo stoga što su presiromašni da bi preživjeli. Upozorenje da naša generacija ima izbor da okonča to ekstremno siromaštvo do 2025. godine ...
|

Pretplatite se na vijesti KIS-a
|