U svijetu nakladništva se događaju neke krupne stvari. Još nas samo nekoliko tjedana dijeli od velike sezone knjiga za koju se svi pripremaju prvu polovicu godine, ali najvažnije svjetske vijesti vezane su za zbivanja u Bertelsmannu. Pitanje koje se samo nameće je koliko to ima veze s nama, no pročitate li članak nametnut će se i odgovor.
Osim problema koji muče industriju knjige u SAD i Velikoj Britaniji, ali osobito SAD, kroz udio prijevoda objavljenih na tom tržištu vidi se na koje načine to pogađa cjelokupnu svjetsku industriju knjige.
Što još ovaj tjedan? Još jedan pokušaj da se naše knjižare nagovori na otvaranje klubova čitatelja (ovaj put prizivajući argument slasnog obroka), malo o divljem Golom kuharu, knjižničarki koja postaje superlutka, gradu koji iz književnosti prelazi u stvarnost, izbacivanju Pasternaka i Babelja iz ruske lektire, povratku Kinga pisanju, Kinezima koji samo što nisu objavili potpuni ilegalni prijevod Feniksa na internetu, te izlasku Fantoma slobode...

v:vijesti

Sve utjecajniji i nezainteresiraniji

Amerikanci, a tko drugi? - s rastom utjecaja na svjetskoj društvenoj i kulturnoj sceni, opada i njihov interes za upoznavanjem drugih kultura. Objavljivanje knjiških naslova iz drugih kultura je gotovo mrtvo u SAD-u

Kad je Imre Kertesz dobio Nobelovu nagradu za književnost, Amerikanci su pitali "Tko?" - tom tvrdnjom započinje članak Stephena Kinzera u The New York Times-u.
Naime, Kertesz je čak i objavljen u SAD-u. I to "Čovjek bez sudbine" ("Fateless" - Nothwestern University Press), prodan u tri i pol tisuće primjeraka. Ta je naklada u SAD-u neuspjeh za nakladnika. Po vijesti o Nobelovoj nagradi, knjiga je prodana u četrdeset tisuća primjeraka, što je također malo. NUP je odustao od objavljivanja suvremene svjetske književnosti.
I u tome nije jedini. Taj val se širi, osobito među sveučilišnim nakladnicima. Dok su, primjerice, prošle godine Nijemci otkupili prava na 3.782 američka naslova, uspjeli su im prodati svega stotinu i pedeset (4%). I u drugim europskim zemljama je slično. Da ne spominjemo Hrvatsku.

Koji su razlozi posvemašnjeg gubljenja interesa za stranom književnošću u SAD-u? Evo nekih odgovora.
1. Koncentracija nakladničkih kuća koje se, postavši velike i nespretne, više ne mogu usredotočiti na proizvodnju mnogo vrijednih naslova, već jurcaju za uspješnicama koje će donijeti dobit (o tome smo već više puta pisali, a i naš narod ima jednu dobru o tome: "Ni vr.. ne se.. na malu hrpu"), a to onda zasigurno nisu slabo poznati strani naslovi. Zamislite europskog pisca kako gostuje u Oprah Show i uz simultanog prevoditelja pokušava objasniti svoj pristup pisanju i životu.
2. Sitničavi razlozi kao što su tvrdnje da nemaju uposlenika koji govore tim jezicima, a u vanjsko mišljenje se ne žele uzdati. Da im je preskupo plaćati prijevod?! Previše lokalnih referenci (treba imati na umu da statistika dokazuje kako američkom čitatelju nije lako razlikovati Njemačku od Austrije ili Poljsku od Rusije).
3. Drugačiji pristup književnosti je ono što zamjeraju na isti način kao i europskom filmu. Ne žele čitati između redaka, traže akciju, brži ritam i manje istančanosti.
4. SAD već ima prevelik broj svojih pisaca, pa ne znaju što bi s uvezenima.
5. Na kraju krajeva, nekome iz Hrvatske je vjerojatno važno kako diše Amerika, ali amerikancima definitivno nije važno kako "diše" Hrvatska.

A do kojih to drugih problema dovodi?
1. Amerikanci postaju opasno neinformirani o drugim kulturama, a istovremeno sve snažnije sudjeluju u odlučivanju o svjetskoj budućnosti.
2. Smanjuje se mogućnost prijevoda knjiga na druge jezike. Naime, ako knjiga nije objavljena na engleskom, koji je lingua franca čak i u nakladništvu, teško ju je plasirati na druga tržišta.

Ipak nekoliko svjetskih pisaca uživa veliku popularnost u SAD-u. Primjerice, Gabriel García Márquez i Günter Grass. Obojica su bili popularni i prije dobivanja Nobelove nagrade. Dok je nagrada lansirala Naguiba Mahfouza iz Egipta i José Saramaga iz Portugala.
Svake se godine ipak nekoliko prevedenih romana probije do pristojne popularnosti u SAD-u. Prošle, 2002., godine to su bili "Balzac and the Little Chinese Seamstress" od Sijie Dai (na slici) i "My Name Is Red" Orhana Pamuka.

Pročitajte cijeli članak ovdje.

Vaše mišljenje?

Hrvatske makro i mikro enciklopedije
Sprema se Hrvatska književna enciklopedija, a izašao je i Istrorumunjski lingvistički atlas >>>

Varaždinci nagradili gostujuće pjesnike
Troje pjesnika održalo je recital u Varaždinu >>>

Na putu prema dole...
I nakon hitova, pad prodaje knjiga u Velikoj Britaniji i SAD-u je zastrašujuć. Otkazi pršte na sve strane... >>>

Goli kuhar dva divlja e-mailovima
Penguin Books se ljuti i pokušava zaustaviti podivljalu verziju knjige "Goli kuhar 2" koju je netko pustio na Internet >>>

Knjižari, što čekate s klubovima?
Uživanje u dobrim kuharicama samo je jedan od načina uživanja u knjizi, ali vjerojatno najhranjiviji... >>>

Knjižnicama u SAD-u ne ide najbolje
Velik pad budžeta za knjižnice u New Yorku, a u Texasu sudac traži da knjižničari stavljaju oznake na knjige koje nisu za djecu >>>

Jedna vesela za knjižničare
U društvu Teminatora, Supermena, Batmena i drugih superjunaka - knjižničarka kao superlutka >>>

Nakon nagrada za mlade pisce evo i jedne za seniore
Objavljen popis kandidata za prvu dodjelu nagrade Saga, za pisce iznad pedeset godina >>>

Putinova ministarstva "umivaju" povijest Rusije
Trinaest suvremenih ruskih pisaca protestira zbog micanja Pasternaka, Babelja i Dombrovskog iz lektire >>>

Fantom slobode - novi književni časopis
Hrabro se najavljujući kao promotor "suvremene vrhunske domaće književnosti... na istom jeziku s nekoliko imena", pojavio se Fantom slobode >>>

Kako se igraju veliki
Bertelsmann se nalazi u središtu medijske pažnje, najavljujući niz krupnih poteza u slijedećim mjesecima - prenosimo dijelove razgovora s izvršnim direktorom - Guntherom Thielenom >>>

Stephen King se vraća?!
Iako je najavio da više neće pisati knjige, čini se da je najpoznatiji autor strašljivih romana promijenio mišljenje >>>

"Svaka je nova država djeva..."
Citat Vesne Parun vjerojatno najtočnije pogada zbivanja u Društvu Hrvatskih Književnika...>>>

Hoće li se na Internetu pojaviti prvi ilegalni potpuni prijevod "Feniksa"?
Kineski su klinci najdalje stigli. Već su sasvim blizu objavljivanju prvog potpunog ilegalnog prijevoda >>>

Grad inspektora Montalbana postaje stvarnost
Rodno mjesto Andreae Camillerija mijenja ime da bi u stvarnost uveo izmišljenu Vigatu >>>

o:osvrti

Prva pomoć za radnog čovjeka

Nenad Bakić, Vera Čubranić, Ivana Hunjet – Hoću bolji posao! – Vodič za inteligentnu promjenu radnog mjesta.

Ova knjiga vam neće ponuditi "posao iz snova" na "srebrnom pladnju", ali će vam svakako pomoći u nekim odlukama u vašoj karijeri, te pritom i dati nešto praktičnih savjeta.
"Hoću bolji posao!" je oblikovan kao udžbenik, dakle glavne odlike su mu preglednost i čitljivost, čemu dodatno pomažu grafikoni i ilustracije koji se nalaze na skoro svakoj stranici. Svojim rasporedom poglavlja knjiga prati normalni razvoj jedne poslovne karijere, čime također pojašnjava tematiku zapošljavanja svojim čitateljima. Tako imamo redom – "Aktivno upravljanje karijerom" (u kojem čitatelj testira sebe i što, zapravo, traži od posla koji želi raditi); "Potraga za (boljim) poslom" (u kojem se govori o načinima na koji se može doći do posla – bilo putem neta, agenata za zapošljavanje ili "staromodnim" javljanjem na oglas); "Životopis i molba za zaposlenje" (objašnjava kako sastaviti kvalitetan životopis i time sebi povećati priliku za zapošljavanje); "Selekcijski postupak" (i kako ga što bezbolnije proći); "Intervju" (i kako se na njemu ponašati); "Pregovori i ugovori" (što ne, a što da potpisati); "Prelazak na novo radno mjesto" (ili kako sadašnjem poslodavcu reći da vam "treba promjena"); "Pravni savjeti" (vezani najčešće uz teme kao što su stalni radni odnos, ugovor o radu, te naravno godišnji odmor) i završno poglavlje "Dodaci, primjeri i rješenja upitnika" (čiji bi naslov sam po sebi trebao biti jasan).
Knjigu se u svakom slučaju isplati uzeti u ruke, jer na kraju krajeva, tko od nas ne želi bolji posao?

Knjigu možete nabaviti u boljim knjižarama ili izravno od nakladnika:
Tau on-line - MojPosao,
e-mailom ili telefonom na 01/6197-091
Cijena: 99 kn

k:kontakt